Na svega šesnaestak kilometara južno od centra grada uzdiže se Avala, planina koja vekovima ima poseban značaj za Beograd.
Njeno ime najverovatnije potiče od turske reči „havala“, koja označava vidikovac ili uzvišenje. Sa svojih 511 metara nadmorske visine, Avala je prirodna osmatračnica sa koje se kontroliše prilaz prestonici.
Još u rimsko doba na Avali su eksploatisani rudnici olova i cinobera, a tokom srednjeg veka ovde je podignut utvrđeni grad Žrnov. Ova tvrđava čuvala je prilaze Beogradu sa juga i bila važna tačka u odbrambenom sistemu Srbije.
Međutim, 1934. godine doneta je odluka koja i danas izaziva rasprave među istoričarima. Po nalogu kralja Aleksandra I Karađorđevića, srednjovekovni Žrnov je miniran kako bi na njegovom mestu bio podignut Spomenik Neznanom junaku, prema projektu čuvenog vajara Ivana Meštrovića.
Spomenik je završen 1938. godine i predstavlja jedno od najmonumentalnijih memorijalnih zdanja u Srbiji. Posvećen je svim nepoznatim vojnicima poginulim u Prvom svetskom ratu i simbolizuje zajedničku žrtvu srpskog naroda.
Avala je dobila još jedan simbol 1965. godine, kada je izgrađen Avalski toranj visok 202,8 metara. Toranj je srušen tokom NATO bombardovanja 29. aprila 1999. godine, a nakon višegodišnje inicijative građana obnovljen je i svečano otvoren 21. aprila 2010. godine.
Zbog svoje istorije, prirode i pogleda koji obuhvata gotovo čitavu prestonicu, Avala nije samo izletište. Ona je mesto na kojem se prepliću srednji vek, moderna istorija i savremeni Beograd.
